ENKontakt

Sajt na više jezika — kako da Google svakome prikaže pravu verziju

5. oktobar 2026. · 8 min čitanja

Višejezični sajt treba da ima posebnu adresu za svaki jezik (na primer / za srpski i /en/ za engleski), hreflang oznake koje Google-u kažu koja stranica je prevod koje, i ponudu jezika umesto automatskog preusmeravanja po IP adresi. Za region se ista srpska verzija može označiti i za hrvatski, bosanski i crnogorski, ako je tekst razumljiv tim posetiocima. Engleska verzija ne sme biti mašinski prevod, nego tekst napisan za stranog kupca.

Firma koja počne da radi sa inostranstvom obično napravi isto: prevede sajt, stavi zastavicu u gornji ugao i očekuje da ga stranci nađu. Posle par meseci vidi da engleska verzija nema skoro nijednu posetu iz pretrage.

Prevod je samo deo posla. Drugi deo je da Google razume šta je čemu prevod i kome šta da prikaže.

Posebna adresa za svaki jezik

Svaki jezik mora da ima svoju adresu. Najčešće i najjednostavnije rešenje su podfolderi na istom domenu:

  • firma.rs/usluge/izrada-sajtova/ za srpski
  • firma.rs/en/services/web-design/ za engleski

Ono što ne radi: jedna adresa koja menja jezik po kolačiću ili po izboru posetioca. Google obilazi sajt uvek na isti način i vidi samo jednu verziju. Druga za njega ne postoji.

Primetite i da engleska adresa ima engleske reči. Adrese se prave na jeziku stranice.

Hreflang oznake

Hreflang je oznaka u kodu stranice koja kaže: ova stranica postoji i na ovim drugim jezicima, na ovim adresama. Google tada srpskom posetiocu prikazuje srpsku verziju, a američkom englesku.

Tri pravila koja se najčešće krše:

  1. Uzajamnost. Ako srpska stranica pokazuje na englesku, engleska mora da pokazuje nazad na srpsku. Bez toga Google oznake ignoriše.
  2. Isti skup jezika. Sve stranice u paru navode iste jezike.
  3. Samo pravi parovi. Stranica bez prevoda nema hreflang oznaku. Bolje nijedna nego pogrešna.

Hrvatska, BiH i Crna Gora

Ovo je pitanje specifično za naš region. Srpski tekst na latinici razumeju posetioci iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ali Google ih vidi kao posetioce koji pretražuju na drugim jezicima.

Rešenje bez posebnog sajta: srpska stranica se hreflang oznakama označi i za hrvatski, bosanski i crnogorski. Tako Google zna da je to prava verzija i za te posetioce. Na ovom sajtu koristimo upravo to: srpska stranica nosi oznake za srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski, a engleska je podrazumevana za sve ostale.

Poseban sadržaj za neku od tih država ima smisla tek kad se razlikuju cene, valuta, dostava ili zakonski uslovi.

Ne preusmeravajte automatski

Mnogi sajtovi proveravaju IP adresu i automatski šalju posetioca na „njegov” jezik. To deluje korisno, ali stvara dva problema:

  • Google obilazi sajt uglavnom sa američkih adresa. Ako ga preusmerite na englesku verziju, srpsku možda nikad ne vidi kako treba.
  • Posetilac ne mora da govori jezik države u kojoj je. Naš čovek u Nemačkoj ne želi nemački sajt.

Bolje rešenje je ponuda: tanka traka koja kaže da stranica postoji i na drugom jeziku, sa dugmetom za prelazak. Izbor se zapamti i traka se više ne javlja. Tako radi i ovaj sajt.

Prevod ili novi tekst

Domaći i strani kupac ne postavljaju ista pitanja. Domaći pita za cenu u dinarima i dolazak na adresu. Američki pita za vremensku razliku, način plaćanja, ugovor i komunikaciju na engleskom.

Zato engleska verzija često nije prevod nego drugačija stranica sa istom suštinom. Naša engleska verzija, na primer, ima drugačiji skup usluga i drugačiju poziciju od srpske, jer se obraća drugoj publici.

Mašinski prevod je dobra polazna tačka. Konačan tekst treba da pročita neko kome je taj jezik prvi, ili bar neko ko na njemu svakodnevno radi.

Kratka provera vašeg sajta

  • Da li svaki jezik ima svoju adresu?
  • Da li se u kodu stranice vide hreflang oznake, i da li su uzajamne?
  • Da li Search Console prijavljuje greške za međunarodno ciljanje?
  • Da li sajt automatski preusmerava po lokaciji?
  • Da li je strani tekst pročitao neko ko taj jezik govori?

Ako je odgovor na bilo šta od ovoga nejasan, strana verzija verovatno ne radi ono zbog čega je napravljena.

Česta pitanja

Da li mašinski prevod može da posluži za engleski sajt?

Kao polazna tačka može, kao konačan tekst ne. Strani kupac odmah prepozna nespretan prevod, a to direktno umanjuje poverenje. Pored toga, engleski kupac obično ima druga pitanja od domaćeg, pa i sam sadržaj treba prilagoditi, ne samo prevesti.

Da li je bolje imati poseban domen za svaki jezik?

Za većinu firmi nije. Jedan domen sa podfolderima za jezike (/en/, /de/) je najjednostavniji za održavanje, a sav autoritet domena deli se na sve jezike. Posebni domeni imaju smisla za velike firme sa odvojenim timovima po državama.

Treba li mi poseban sajt za Hrvatsku ili BiH?

Ako je ponuda ista i tekst razumljiv, ne. Srpska verzija se hreflang oznakama može označiti i za te jezike. Poseban sadržaj ima smisla kad se razlikuju cene, valuta, dostava ili zakonski uslovi.

Nenad Nedić
Nenad NedićCEO & Founder, S1 DigitalZakaži razgovor

Povezane usluge

Ovaj sajt koristi kolačiće. Više